Koprivino đubrivo odlično djeluje na biljke, a od nje se pravi i insekticid

Kopriva doprinosi boljem zdravlju biljaka i plodonošenju, a od nje se pripremaju i prirodna sredstva za zaštitu bilja.

Kopriva (Urtica dioica) je poznata ljekovita i jestiva biljka koja je rasprostranjena na širokom području, a ljudi je često smatraju nepoželjnim korovom i nesavjesno je čupaju i kose, zaboravljajući na njene blagodati.

Ona doprinosi boljem zdravlju biljaka i boljem urodu, a osim đubriva, od nje se pripremaju i prirodna sredstva za zaštitu bilja. Većina biljaka u vrtu dobro reaguje na đubrenje koprivom, a posebno je voli paradajz. Međutim, treba upozoriti da postoje neke biljke koje nisu njeni ljubitelji, a to su luk, grah, grašak i bijeli luk.

Priprema đubriva

Uberite 1kg svježe koprive i to najbolje prije cvjetanja, a ako nemate svježu, možete koristiti i 200g sušene. Potopite je u 10l vode, pri čemu je najbolje koristiti odstajalu vodu ili kišnicu. Za pripremu đubriva koristite plastične kante ili kamene posude jer bi se metalne mogle oštetiti zbog hemijskih rekacija koje nastaju tokom fermentacije. Kante nemojte puniti do vrha, ostavite slobodan prostor jer tekućina tokom vrenja zapjeni.

Sve dobro promiješajte te pustite da odstoji. Tokom fermentacije nastaje hranjivi rastvor za biljke, a da je spreman za đubrenje možete prepoznati po tome što se više ne pjeni, a i tekućina će postati tamne boje. Proces traje od 1,5 do 3 nedjelje.

Procjeđen rastvor se razrjeđuje s vodom

Fermentacija može trajati i kraće, pogotovo kada su visoke ljetne temperature, ali najbolje je pratiti pjenušanje i boju pa ćete znati kada je đubrivo spremno za korištenje. Kante smjestite na mjesto gdje ima puno sunca, a sadržaj povremeno promiješajte.

Kante je najbolje prekriti mrežicom ili tkaninom poput gaze kako u nju ne bi upadali razni insketi i životinjice. Budući da sadržaj zbog fermentacije razvija vrlo neugodan miris, posudu smjestite negdje gdje vam neće smetati, najbolje na kraj vrta.

Kada je fermentacija gotova, sadržaj kante se procijedi. Prije primjene važno je pripremljen rastvor od koprive razrijediti s vodom. Ukoliko planirate zalijevati tlo, onda se razrjeđuje u odnosu 1:10, a kod folijarne primjene se koristi rastvor razrjeđen u odnosu 1:50.

Kod procjeđivanja, ostatke nemojte baciti već ih koristite kao prihranu u kompostu pazeći da ga kasnije ne dodate u ranije navedene biljke koje nisu ljubitelji ove vrste đubriva.

Ovo ekološki pripremljeno đubrivo će ojačati biljke koje će bit zdravije i manje će ih napadati patogeni i štetni insekti.

Koristi se i kao insekticid u borbi s lisnim vašima

Koprivu možete koristi i kod pripreme sredstava za zaštitu biljaka, a pogotovo kod zaštite od lisnih vaši.

Priprema sredstva je ista kao i kod đubriva, jedina razlika je u trajanju fermentacije. Naime, ovo ekološki pripremljeno sredstvo se koristi nakon 12 do najviše 24h od potapanja jer se dužom fermentacijom gube tzv. “žareće” materije. Preparat se koristi nerazrijeđen, a za razliku od hemijskih insekticida za njegovo djelovanje je potrebno više strpljenja. U slučaju najezde treba prskati nekoliko dana zaredom.

Izvor: agroklub